Vulkanska planina je tip planine koji nastaje usled vulkanske aktivnosti, odnosno erupcija magme iz unutrašnjosti Zemlje. Ove planine se formiraju kada se istopljene stene, pepeo i gasovi iz dubine Zemlje izlivaju na površinu i vremenom talože, gradeći uzvišenja različitih oblika i veličina.
Proces nastanka
Vulkanske planine formiraju se na mestima gde magma iz unutrašnjosti Zemlje dolazi do površine kroz pukotine u Zemljinoj kori. Kada se magma izlije i ohladi, stvara se čvrsta stena, koja se s vremenom nagomilava i formira planinski oblik. Ponavljanjem erupcija vulkanske planine rastu i mogu dostići velike visine.
Vrste vulkanskih planina
- Štitaste vulkanske planine – Imaju blage nagibe i široku bazu jer lava koja iz njih izlazi teče sporo i pokriva veliku površinu. Primer: Mauna Loa (Havaji).
- Stratovulkani (Slojevite vulkanske planine) – Odlikuju ih strmi nagibi, jer se smenjuju slojevi lave i vulkanskog pepela. Primer: Etna (Italija), Fudži (Japan).
- Kupasti vulkani – Nastaju brzim taloženjem pepela i malih čestica lave, pa su manji i strmi. Primer: Parikutin (Meksiko).
Značaj vulkanskih planina
- Plodno tlo: Vulkanima bogata područja često imaju plodne zemlje pogodne za poljoprivredu.
- Mineralni resursi: Sadrže ruda bakra, zlata i drugih minerala.
- Turizam: Mnoge vulkanske planine su popularne destinacije.
Međutim, vulkanske planine mogu biti opasne zbog erupcija koje mogu izazvati lavine, požare i klimatske promene.