Tornado je snažan, rotirajući vazdušni vrtlog koji se formira ispod olujnog oblaka i dodiruje tlo. Tornada su među najrazornijim vremenskim pojavama, jer mogu dostići brzinu vetra i preko 500 km/h, izazivajući ogromnu štetu na građevinama, vegetaciji i infrastrukturi.
Kako nastaje tornado?
Tornado se obično formira u jakim grmljavinskim olujama, posebno u superćelijama. Proces nastanka uključuje:
- Sudaranje toplog i hladnog vazduha – Topao i vlažan vazduh sa tla sudara se sa hladnim i suvim vazduhom iz viših slojeva atmosfere.
- Stvaranje rotacije – Vetrovi različitih brzina i pravaca stvaraju horizontalni vrtlog.
- Podizanje vrtloga – Olujni oblaci (kumulonimbusi) podižu rotirajući vazduh u uspravni položaj, formirajući levak.
- Dodir tla – Kada levak dodirne tlo, tornado postaje potpuno formiran i može izazvati ogromnu štetu.
Vrste tornada
- Klasičan tornado – Ima jasan, uski levak povezan sa olujnim oblakom.
- Tornado u obliku klina – Širok i izuzetno snažan, može biti kilometar ili više u prečniku.
- Vrtložni tornado – Ima više manjih vrtloga unutar glavnog levka.
- Prašnjavi ili peščani tornado – Nastaje u suvim oblastima, manje je razoran.
Gde se najčešće javljaju?
Najpoznatija oblast tornada je “Aleja tornada” u SAD (Teksas, Oklahoma, Kanzas), ali se tornada javljaju i u Južnoj Americi, Evropi, Australiji i Aziji.