Kraški reljef je specifičan tip reljefa koji nastaje zbog hemijske erozije i rastvaranja karbonatnih stena, kao što su kamenice, dolomiti i vapnenci, pod uticajem kisele padavine (kiše, snijega ili podzemnih voda). Ovaj proces se naziva krasifikacija, a rezultuje u formiranju karakterističnih oblika kao što su pećine, ponori, jame, vrtače, stene u obliku stubova i drenažni sistemi. Kraški reljef je najizraženiji u područjima sa blagom klimom i vlažnim uslovima.
Kako nastaje kras?
- Rastvaranje vapnenca – Kiša ili podzemne vode koje sadrže ugljen-dioksid (CO2) stvara blagu kiselinu (karbonsku kiselinu), koja rastvara karbonatne stene. Ovaj proces stvara praznine i šupljine unutar stena.
- Formiranje podzemnih voda – Kako se voda povlači, stene se sve više rastvaraju, stvarajući vodene tokove, podzemne reke i pećine.
- Ostale karstne formacije – Tokom vremena, voda stvara duboke jame i ponore, koji mogu dovesti do stvaranja novih karstnih oblika, kao što su stalaktiti i stalagmiti u pećinama.
Karakteristični oblici krškog reljefa
- Vrtače – Kružno udubljenje na površini koje je nastalo rastvaranjem stena i ponornim tokom vode.
- Ponori – Mesta gde reka ulazi u podzemlje, najčešće kroz veliku rupu u zemlji.
- Pećine i jame – Razvijene su u procesu krasifikacije, kada se voda postepeno širi kroz stene, formirajući društvene komore pod zemljom.
- Stalagmiti i stalaktiti – Minerali koji se talože na dnu pećina (stalagmiti) i sa stropa pećina (stalaktiti) usled kapljica vode koja se sliva i taloži minerale.
- Polja krša – Prostrana područja gde su vrtače i ponori rasprostranjeni, stvarajući nizove ili lance manjih šupljina i udubljenja.
Gde se javlja krški reljef?
Krški reljef je karakterističan za područja bogata vapnencima i drugim karbonatnim stenama. Najpoznatija mesta sa krasom su:
- Jugoistočna Evropa – Dalmacija i Srednja i Južna Italija.
- Sjedinjene Američke Države – Kentuki i Tennessee.
- Kina – Karst u Guilinu je prepoznatljiv po dramatičnim, strmim vrhovima.
Značaj krškog reljefa
Kraški reljef ima poseban ekološki značaj jer je domaćin specifičnih biljnih i životinjskih vrsta koje su prilagođene ovom specifičnom okruženju. Osim toga, mnoge pećine i podzemne reke imaju geološki, hidrološki i turistički značaj, dok se u nekim područjima koriste za prikupljanje vode.