Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Važno je odvojiti otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne materije mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. Sve što može ponovo da se iskoristi a ne da se baci je recikliranje.
Primeri za reciklažu u svakodnevnom životu su:
– poklanjanje odjeće koja se ne koristi (bolje i korisnije nego da se odjeća baca)
– pravljenje komposta od organskih ostataka itd.
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu naći ekološke zamjene.
Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti sistem upravljanja otpadom.
Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):
R – reduce – smanjiti
R – reuse – ponovo koristiti
R – recycle – reciklirati.
Reciklažom se postižu sljedeći ciljevi:
– štednja sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porjekla i ima ih u prirodi u ograničenim količinama)
– štednja energije (nema trošenje energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorijevanjem materijala koji se ne recikliraju)
– zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent,a reciklažom se štiti životna sredina)
– otvaranje novih radnih mjesta (procesi u reciklaži materijala zahtjevaju znanje i rad što stvara potrebu za radnim mjestima).
U pogledu mogućnosti ponovnog iskorištenja materijali mogu biti:
– reciklabilni – mogu se iskoristiti ponovnim vraćanjem u proces proizvodnje
– nereciklabilni – ne mogu se vratiti u proces proizvodnje i koriste se za dobijanje energije-spaljivanjem ili se na ekološki bezbijedan način skladište.
Gotovo sve može da se reciklira: papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe, keramika, elektronski i električni otpad