Šta je Obojena Revolucija?

Obojena revolucija je termin koji se koristi za opisivanje serije protesta, demonstracija i političkih prevrata koji su se dešavali u različitim državama, uglavnom tokom 2000-ih godina, često sa ciljem smene vlasti. Ove revolucije su obično bile nenasilne ili su koristile minimalno nasilje, a naziv su dobile po simboličkim bojama ili simbolima koje su demonstranti koristili.

Karakteristike obojenih revolucija:

  • Masovni protesti – Građani, često uz podršku nevladinih organizacija i zapadnih institucija, izlaze na ulice tražeći političke promene.
  • Nenasilne metode – Demonstranti koriste metode nenasilnog otpora, uključujući štrajkove, bojkote i kampanje građanske neposlušnosti.
  • Mladi aktivisti – Ključnu ulogu često igraju omladinske organizacije, poput “Otpora” u Srbiji, “Kmara” u Gruziji i “Pora” u Ukrajini.
  • Medijska i međunarodna podrška – Ove revolucije često imaju snažnu podršku zapadnih medija i institucija, kao i finansiranje iz inostranstva.

Primeri obojenih revolucija:

  1. Petooktobarska revolucija (Srbija, 2000) – Smena Slobodana Miloševića nakon masovnih protesta zbog navodne izborne krađe.
  2. Revolucija ruža (Gruzija, 2003) – Smena Eduarda Ševardnadzea i dolazak Mihaila Sakašvilija na vlast.
  3. Narandžasta revolucija (Ukrajina, 2004-2005) – Protesti zbog navodnih izbornih neregularnosti koji su doveli do ponavljanja izbora i pobede Viktora Juščenka.
  4. Tulipanska revolucija (Kirgistan, 2005) – Smena Askara Akajeva nakon izbora koji su smatrani nameštenim.

Kontroverze:

  • Uloga stranih aktera – Kritičari tvrde da su obojene revolucije često organizovane ili podržane od strane zapadnih vlada, naročito SAD, sa ciljem geopolitičkog uticaja.
  • Stabilnost nakon revolucije – U mnogim slučajevima, nove vlasti su se suočavale sa korupcijom, ekonomskim problemima i novim političkim krizama.
  • Selektivna primena – Slične metode protesta se često ne podržavaju kada se dešavaju u zapadnim državama.

Obojene revolucije su bile značajan deo geopolitike početkom 21. veka i ostavile su trajne posledice na države u kojima su se dogodile.