Šta je randomizator i koje vrste postoje?

Možda ste čuli za randomizatore ili algoritme za nasumične rezultate. Ove tehnologije su zapravo jako popularne i upotrebljavaju se već decenijama u mnogim oblastima, od igara do naučnih istraživanja. U nastavku je objašnjeno šta to zapravo znači i koje su dve najčešće vrste randomizatora sa kojima se ljudi često susreću.

Randomizator: Šta je i čemu služi?

Randomizator može da bude uređaj ili češće algoritam koji ima zadatak da predstavi nasumične ishode. Na primer, to može biti ishod neke igre ili nasumični odgovor. Suština randomizatora je da obezbedi nepredvidljivost – što je posebno važno u lutrijama, izvlačenjima i sličnim situacijama. Bez ovih algoritama ili uređaja, učesnici bi mogli da manipulišu rezultatima. Postoje dva glavna tipa randomizatora. Iako se koriste zbog istih razloga, oni su u potpunosti drugačiji i funkcionišu na različite načine. Sada ćete videti koji su to tipovi i kako oni rade, ali i zašto su bitni.

Pseudolosovni generatori

Pseudonasumični generatori brojeva su jako popularni i brzi. Na primer, sva online kazina u Srbiji ih koriste kada su u pitanju slotovi ili virtuelne igre. Svrha ovih algoritama je da predstave slučajan ili nasumični ishod svake runde u igrama kako ni igrač, ni kazino ne bi mogli da manipulišu tom igrom. Kao što možda i znate, ovo se koristi najčešće u slotovima.

Međutim, pseudonasumični generatori nisu u potpunosti nasumični. Oni imaju početni uslov koji se zove semenski broj. Semenski broj omogućava algoritmu da proizvodi niz koji izgleda nasumično, ali u suštini zavisi od te početne vrednosti. Uprkos ovome, oni su jako popularni i funkcionišu jako dobro, naime, oni su brzi i imaju preko trilione triliona kombinacija (zavisi od algoritma koji se koristi), što ih čini idealnim za slotove na internetu. Iako se nazivaju “pseudo” jer nisu potpuno nasumični u tehničkom smislu, ovi generatori i dalje proizvode dovoljno slučajne rezultate za većinu namena.

Još jedan razlog zašto se oni koriste u kazinima i na slotovima je praćenje. Ukoliko imate odgovarajući seed, moguće je da proverite generator i utvrdite da li funkcioniše kako treba ili je modifikovan. Ovo je obavezno kod online kazina i igre na njima se proveravaju na fair play koristeći ovaj način.

Pored kazina i slotova, pseudonasumični generatori se koriste u simulacijama poput vremenskih modela, modelovanja finansijskih tržišta i fizikalnih simulacija. Takođe su važni u testiranju softvera, gde pomažu da se ponove određeni uslovi, kao i u video igrama i drugim digitalnim aplikacijama.

Fizički randomizatori

Prvo što treba da znate je to da ovi randomizatori stvarno daju nasumične rezultate. Oni nisu bazirani na algoritmima ili ničemu sličnom. Naime, oni koriste fizičke ili prirodne procese da bi generisali ishod. Neki od primera su termalni šumovi, radioaktivni raspadi ili atmosferske fluktuacije. Na primer, poznati vebsajt random.org koristi ovu metodu oslanjajući se na atmosferske fluktuacije. Međutim, mogu da koriste i bezbroj drugih kvantnih fenomena.

Svi procesi koji se mogu koristiti imaju jednu zajedničku stvar. Oni se ne mogu predvideti te je rezultat randomizatora u potpunosti nasumičan. Zato se ovaj sistem koristi za ozbiljne svrhe poput naučnih eksperimenata, kriptografije, vojnih i državnih sistema i sličnih oblasti.

Međutim, fizički randomizatori su sporiji od pseudonasumičnih generatora, teže se reprodukuju i testiraju, i kompleksniji su za implementaciju.

Kako se testira slučajnost: fer plej, sertifikati i auditi

Kvalitet slučajnosti u randomizatorima proverava se pomoću rigoroznih statističkih testova. Jedan od najpoznatijih je NIST testni paket, koji analizira nizove brojeva kroz više parametara da bi utvrdio da li su zaista nasumični. Tu su i Diehard testovi, razvijeni da otkriju i najmanje obrasce u generatorima slučajnih brojeva.

Online kazina, na primer, obavezno prolaze sertifikaciju RNG sistema kod nezavisnih organizacija kao što su eCOGRA ili iTech Labs. Ove agencije vrše detaljne audite i proveravaju da li generatori ispunjavaju stroge standarde fer pleja i regulative. Sertifikati su dokaz da su igre poštene i da rezultati nisu unapred određeni.

Pored industrije igara, randomizacija je od ključnog značaja i u naučnim istraživanjima i simulacijama, gde se njena pouzdanost proverava kroz stroge protokole i standarde. Regulatorne agencije i u ovim oblastima zahtevaju precizne audite i validaciju metoda kako bi rezultati bili tačni i ponovljivi, što osigurava poverenje u dobijene podatke i zaključke.

Zaključak

Randomizatori su nešto što ljudi koriste svakodnevno u različite svrhe. Oni čine da ishod nečega bude nasumičan, što je obavezno u slučaju igara na sreću ili kada treba da se ukloni pristranost. Takođe, randomizatori mogu da budu jako napredni i kompleksni. Mada, najviše vas će doći u kontakt sa pseudonasumičnim generatorima. Oni su prisutni u igricama i različitim aplikacijama. Jako su brzi i dovoljno bezbedni da čak i sigurnosne aplikacije ih mogu koristiti.